Uvod

Tekst koji je pred vama rezultat je projekta „Političke reforme u Bosni i Hercegovini – kratki rezovi i reformski prijedlozi – ka efikasnijoj državi“ kojeg je tim Pravnog instituta u Bosni i Hercegovini proveo zahvaljujući velikodušnoj podršci Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini. On predstavlja saradnju interdisciplinarne, multietničke, gender senzibilne radne grupe autora/ca – eksperata iz oblasti/sektora javne uprave, vladavine prava i pravosuđa, ekonomije, zdravstva, obrazovanja, poljoprivrede i sektora energije i sadrži neke od najvažnijih preporuka za unapređenje stanja u ovim oblastima. Polazeći od Reformske agende kao osnovnog reformskog dokumenta u Bosni i Hercegovini u posljednjih nekoliko godina, koji je trebalo da bude polazna osnova za dinamičnu ekonomsku reformu, kao i reforme javne uprave i reforme u domenu vladavine prava, Policy Paper Pravnog instituta u BiH nudi odmjerenu kritiku rješenja u agendi, te mnogo konkretnih prijedloga za unapređenje stanja u raznim sektorima. Ovo posebno važi za oblasti javne uprave i pravosuđa kao oblasti koje su na izvjestan način zanemarene u Reformskoj agendi, ali i za one oblasti koje u agendi nisu ni pomenute, kao što su poljoprivreda ili energetika. Sa ponosom želimo istaći da ovaj dokument može poslužiti kao podsjetnik na gotovo sve reforme koje u BiH danas čekaju bolja vremena. Zbog toga, smatramo da je od posebnog značaja za donosioce odluka, one koji učestvuju u izradi javnih politika, političke stranke i političke lidere. Na jednostavan i pristupačan način ovaj dokument identifikuje  i nudi rješenja za mnoge probleme. Zato smo ga nazvali „Skripta za reforme“. Neke od sektora nismo uspjeli obuhvatiti kao što je sektor kulture, turizma, okoliša, sigurnosti, industrije ali smo uvjereni da se na istom metodološkom obrasku mogu analizirati i ti sektori društva.

Poznato je da neke od dosadašnjih reformi i investicija u BiH nisu uspjele zbog političkih podjela, kako onih koje potiču iz različitih vizija lidera i predstavnika političkih partija koje okupljaju konstitutivne narode BiH o ustavnoj organizaciji BiH, tako i onih koje se odnose na podjele unutar političkih partija koje okupljaju manje – više pripadnike istog konstitutivnog naroda. Ovaj fenomen, koji možemo označiti kao političku fragmentaciju u Bosni i Hercegovini, ima mnogo uzroka, a najvažniji su komplicirano ustavno uređenje koje vodi do formiranja širokih, ali nestabilnih koalicionih vlada na svim nivoima vlasti, te visok stepen korupcije među političkim strankama. Zbog toga je u BiH isplativije formirati nove političke subjekte nego pokušavati mijenjati političke partije iznutra.

Ovo navodimo zbog toga što nam se čini da je prilikom planiranja reformi potcijenjena  mogućnost da mjere koje su usaglašene na nivou Vijeća ministara BiH i entitetskih vlada, budu odbijene u parlamentima. Tako su izmjene i dopune zakona o akcizama u Parlamentarnoj skupštini BiH odbijane pet puta a naposlijetku su usvojene u decembru 2017. godine, dok zakon o porezu na dohodak i zakoni koji reguliraju izdvajanja po osnovu doprinosa u FBiH nisu usvojeni ni do pisanja ovog teksta. Premda su pitanja i potencijalna zakonska rješenja iz Reformske agende dovodila do žestokih sukoba vlasti i opozicije, definirale su se i specifične situacije gdje su se pojavljivali obrisi onoga što bi se moglo nazvati klasična parlamentarna pozicija i opozicija. U reakciji na određene zakonske prijedloge, argumenti za i protiv ponekad su isključivali partikularitete, a pozicija i opozicija su se ujedinjavali u sadržajno sličnim retoričkim supstancama. Tako se dešavalo da opozicija u zakonodavnoj vlasti podrži prijedlog većine iz izvršne vlasti, a pozicija iz izvršne vlasti u zakonodavnim tijelima glasa i ponaša se kao opozicija. Zbog toga, daljnje inzistiranje na djelovanju po zadacima iz Reformske agende može dovesti i do pomaka u kvaliteti političko-institucionalnog djelovanja u BiH.

Kako bi se ovakvi zastoji i problemi izbjegli u budućnosti, korisno bi bilo razmisliti o specijalnom projektu tehničke pomoći komisijama i odborima u skupštinama, odnosno zakonodavnoj vlasti s ciljem održavanja javnih rasprava, debata i konsultacija, radi pronalaženja što efikasnijih zakonskih rješenja koja bi ubrzala reformske procese u Bosni i Hercegovini.  Svakako, rješenja koja bi bila u općem interesu građana.

Slabosti u provođenju Reformske agende nastupile su i usljed izmjenjenih vanjskopolitičkih prilika. Iza formulisanja Agende stajala je zamisao da se, fokusiranjem na  ekonomske teme, proces približavanja BiH Evropskoj uniji sa političko – pravnog, prebaci na ekonomski teren. No, nedvosmislena podrška koja je dolazila od strane zemalja Evropske unije, prvenstveno putem tzv. britansko – njemačke inicijative s početka 2015. godine, oslabila je djelimično i usljed Brexita, odnosno, referenduma koji je Velika Britanija održala o napuštanju Unije. U posljednje vrijeme, također, svjedočimo da su politička i pravna pitanja u vezi sa ustrojstvom BiH ponovo izbila u prvi plan nauštrb ekonomskih pitanja.

Na kraju, željeli bismo još jednom zahvaliti  Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini i njenom osoblju koje je brižljivo nadgledalo provođenje naših aktivnosti, te recenzentima, prof. dr. Mirku Pejanoviću, doc. dr. Nevenku Vranješu i mr. Faruku Hadžiću koji su svojim dobronamjernim kritikama i sugestijama obogatili naš rad. Takođe se zahvaljujemo na stručnim savjetima koje smo dobili od dr. Šerife Godinjak, Adnana Husića, Jelice Rastoke, mr. Arbena Murtezića, Dragane Dilber i Mirele Šuman, kao i redaktorima i korektorima Adisi Busuladžić i Almi Moćić-Mujakić.

            Autori/ce i urednik

Izvod iz recenzija

Izvod iz recenzije prof. dr. Mirka Pejanovića

Dokument koji je pred nama predstavlja zanimljivu analizu i istraživanje o reformama u navedenim sektorima javne uprave, vladavine prava, ekonomskog sistema, obrazovanja, zdravstva, poljoprivrede i energetskog sektora. Dokument predstavlja koherentnu cjelinu koja nudi poglede za reformske procese u predstojećem periodu. Radi se o multidisciplinarnom pristupu u više naizgled nepovezanih sektora, možda po prvi put ovako objedinjenih u jednom dokumentu. U uslovima kad ne postoje kontinuirana i sistematska naučna i stručna istraživanja reformi u procesu integracija Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju analiza grupe autora može ponuditi moguća rješenja za donosioce odluka ali i biti osnova za neka nova detaljnija istraživanja svakog od obrađenih sektora…

prof. dr. Mirko Pejanović, prof.emeritus, dopisni član Akademije nauka i umjetnosti BiH

Recenzija doc.dr. Nevenka Vranješa

Dokument pod nazivom Policy Paper Reforme u Bosni i Hercegovini – ka efikasnoj državi, skripta za reforme, izrađen od strane grupe eksperata predstavlja ambiciozan ali sistematičan, jasan i koncizan dokument. Dokument obuhvata sektorske reforme polazeći od javne uprave, preko vladavine prava, ekonomskog sistema, obrazovnog i zdravstvenog sektora pa do sektora poljoprivrede, da bi se materija zaokružila na energetskom sektoru. Ovakvim obuhvatom jasno je artikulisana namjera istraživača da pažnju posvete ključnim oblastima ne samo društvenih odnosa već i onih oblasti koje najdirektnije utiču na kvalitet života građana i ukupnu percepciju države na domaćoj i međunarodnoj sceni. Dokument najprije daje presjek stanja u svakoj oblasti, zatim ističe ključne reformske zahtjeve međunarodnih subjekata, te nudi preporuke po konkretnim oblastima. Na kraju, daju se generalni zaključci i preporuke. Ovakav pristup smatramo relevantnim i pažnje vrijednim. Posebnu opravdanost pristupa nalazimo u činjenici da su autori pored enumaracije zahtjeva monitoring subjekata unijeli i sopstvene vrijednosne sudove koje su naučno, stručno, statistički i činjenično potkrijepili, tako ih čineći objektivnim i posebno operativno provodljivim. Operacionalizacija predloženih zaključaka je moguća samom činjenicom da su oni konkretni i egzaktni i mogu rezultovati poboljšanjima u analiziranim sektorima. Smatramo, da ponuđeni materijal može predstavljati solidnu osnovu za razvoj sektorskih strategija i pripadajućih akcionih planova zbog čega se sugeriše sektorskim subjektima da rezultate istraživanja imaju u vidu kako kod izrade strateških dokumenata tako i kod predlaganja zakonskih akata i kasnije sekundarne legislative. Takođe, cijenimo, da analiza ima bazične kapacitete za daljnju razradu prema prioritetima za koje se relevantni subjekti odluče. Pri tome, kod realizacije reformskih aktivnosti, neophodno je imati u vidu ustavno i političko uređenje zemlje, te distribuciju nadležnosti, kako između države i njenih entiteta tako i između entiteta i kantona. Najzad, valja istaći, da je materijal pisan lijepim i razgovjetnim jezikom i stilom, što ga čini se posebno izdvaja u odnosu na slične studije ovakve vrste. Uz zahvalnost naručiocima projekta i timu istraživača na uloženom trudu, recenzent predlaže da se rukopis objavi, distribuira i predstavi korisnicima, naučnoj i stručnoj javnosti.

doc. dr. Nevenko Vranješ


Molimo vas da vaše komentare i sugestije dostavite elektronskim putem preko ove platforme.